Rezervacije karata možete izvršiti na sledeće načine:

· U sanduče FB stranice

· Telefon: 063 699 699 (Radnim danima od 10 do 14h i od 16 do 20h / Subotom od 16 do 20h / Nedjeljom sat vremena prije početka predstave.)

· E-mail: rezervacijejazavac@gmail.com

· Na http://gpj.ba/repertoar/

· ili putem aplikacije BL TEATAR

Banka partner
Gradsko pozorište Jazavac
  /  Novosti   /  Premijera predstave BANJALUKA

Premijera predstave BANJALUKA

U srijedu, 6.10.2021. u 20h premijerno će biti izvedena predstava BANJALUKA u režiji Nikole Bundala. Predstava je nastala po tekstovima Nikole Pejakovića, Vide Davidović, Željka Stjepanovića, Lane Bastašić, Radmile Smiljanić, Tanje Šljivar i Armine Galijaš. Ovo je prva premijera Gradskog pozorišta Jazavac u sezoni 2021/2022.

Reprizna izvođenja u oktobru su 19. i 30.10. od 20h.

Gradsko pozorište Jazavac
Sezona 2021/2022.

BANjALUKA
Po tekstovima Nikole Pejakovića, Vide Davidović, Željka Stjepanovića, Lane Bastašić, Radmile Smiljanić, Tanje Šljivar i Armine Galijaš

Reditelj: Nikola Bundalo
Dramaturškinja: Vida Davidović
Scenografkinja: Dragana Purković Macan
Kostimografkinja: Ivana Ristić
Kompozitor: Petar Bilbija
Koreografkinja: Željka Đukić
Lektor: Đorđe Marković
Video: Stefan Tomić
Grafika: Srđan Borojević
Organizator i inspicijent: Nikola Đaković

Igraju:

Nataša Ivančević
Dragana Marić
Belinda Stijak
Nataša Perić
Danilo Kerkez
Bojan Kolopić
Aleksandar Runjić

 

Riječ reditelja

Od postanka ljudske vrste, priče i pričanje su osnovni element koji nas razdvaja od drugih živih bića. Te priče imaju svoj život, život koji mu udišu ljudi koji je prenose, od usta do usta, s koljena na koljeno. Tako ćemo i ovdje, u „Jazavcu”, da ispričamo šest priča nastalih iz pera sedam autora.

Ovo nije predstava koja je isključivo banjalučka. Ova predstava tretira univerzalne i opšte probleme, probleme koji su prisutni svuda u svijetu, na svim kontinentima i u svim mentalitetima. Mi smo zato tu da progovorimo o tim problemima kroz naše, „banjalučke” likove, da vidimo kako ih naš grad tretira, da li je gluv i slijep ili želi da ih riješi. Ove probleme tretiramo kroz prizmu naše posebne, hermetično kotlinom zatvorene, Banjaluke, grada koji predstavlja univerzum za sebe. To je poseban balon u kojem funkcioniše autentičan sistem koji naseljavaju ljudi čiji životi su nepresušan izvor inspiracije. Grad ne čini geografska lokacija, već ljudi, i ti ljudi će imati priliku da kažu
i pokažu nešto o sebi publici.

Kao i prema bliskim osobama koje volimo, trudili smo se biti iskreni prema našem gradu. Da budemo iskreni, jer tako jedino može. Da se hvalimo stvarima kojima treba da se hvalimo, da se ponosimo ali i isto tako da istaknemo neke anomalije kojih i te kako ima. Ne zato što smo pretjerano pametni, već zato što, kada nekog ili nešto volimo, želimo mu sve najbolje. Naša jedina misija je ljubav, ljubav prema našem gradu za koji se nadamo da nas neće iznevjeriti i kojeg ćemo moći u budućnosti još više da volimo i da se njime ponosimo.

Publiku, dakle, očekuje jedan omnibus, jedan rolerkoster, prikaz raznih problema ispričanih kroz različite stilove i žanrove. Pogled na Banjaluku kroz različite pozorišne i scenske jezike. Jedna „koncertna” atmosfera koja će, siguran sam, publiku uvući i koja će publici ponuditi šarolik repertoar priča zbog kojih će ponovo i ponovo dolaziti da gleda predstavu. Cilj nam je da na svakom izvođenju, gdje god bi se predstava odigrala, svako u publici bar na sat i po vremena, bude Banjalučanin i da postane Banjaluka.

Nikola Bundalo

 

 

Riječ ili dvije o “Banjaluci”

Bilo je bitno prikazati “Banjaluku” iz više ideoloških, emotivnih i misaonih perspektiva, ne samo zato što smo osjećali da tako treba, nego zato što je Banjaluka to i zaslužila. Iako je ona kao grad možda i mjesto najvećih kontradikcija za koje znam (od sjaja do očaja, od siromaštva do izobilja, od jedne do druge istorijske stanice), ipak je u mojoj glavi objedinjena u jednu kompaktnu cjelinu sa svim kuršlusom senzacija i različitih atmosfera koje pruža.

U svom iskustvu mogu da povežem asfalt Borika i ćudljivu pritvornost Mejdana u jedno (znam da se ne volite, ali to su neke činjenice). Kod mene u srednjoj školi bilo je potpuno moguće zamisliti da za istim stolom sjede djevojčica koja izlazi na narodnjake i djevojčica koja voli eks ju rok ili dječak koji navija za Borac i dječak koji je član debatnog kluba u Gimnaziji. Tako je, prirodno, i nama bilo potpuno moguće da zamislimo vodvilj pored apsurda, apsurd pored psihološkog realizma, psihološki realizam zajedno sa bajkom.

Eto, takva je ova predstava.

Dramski tekstovi koji su ovde objedinjeni su vrlo različiti sa svih mogućih pozicija, ali zajedno daju, paradoksalno, jedan proizvod, mehanizam koji funkcioniše, nošen Vrbasom, inače najbržom i najluđom rijekom u svemiru.

Čini mi se da je taj mozaik i naizgled nepomirljiva pozicija različitih autora, zapravo, prestala da postoji kad smo u procesu svi osjetili taj Vrbas negdje i taj autentični ritam banjalučke kontradikcije, kontradikcije koja u sebi, ipak, ne nosi podjelu.

Ovo je predstava o gradu kao takvom i istovremeno o intimnim pričama ljudi u njemu. Neke priče imaju veze sa Banjalukom kao takvom, neke sa ljubavnim odnosima, komšijskim odnosima, kriznim situacijama, društvima, rastancima, migracijama i još sa koječim imaju veze ove priče.

I to je u opisu gorepomenute kontradikcije. Jer, Banjaluka i “Banjaluka” mogu da objedine mnogo. To je baš ono što smo htjeli da pokažemo.

 

Vida Davidović, dramaturg predstave